Kesyon yo poze souvan sou COVID-19

Isit la a ou pral jwenn repons a kesyon yo poze souvan sou COVID-19 ak lavi chak jou. Kijan li transmèt? Ki sa’l gen pou wè ak sèks? Èske gen yon risk pou ogmante jèm SIDA ? Nou eksplike tout sa yo isit la!

Kisa COVID-19 ye?

Vacio

VacioLa COVID-19 es la enfermedad infecciosa causada por el coronavirus que se ha descubierto más recientemente. Tanto el nuevo virus como la enfermedad eran desconocidos antes de que estallara el brote en Wuhan (China) en diciembre de 2019.

Kisa COVID-19 ye?

Kowonaviris se yon fanmi nan anpil viris ki kapab lakòz maladi an rantre sou ni moun ni bèt. Sou moun, yo konnen plizyè Kowonaviris ki lakòz enfeksyon respiratwa ki ka varye ant yon ti fredi ak lòt maladi ki pi grav, tankou Sendwòm Resipirasyon Mwayen Oryan (MERS) ak Sendwòm Respiratwa Grav Grav (SARS). Kowonaviris ke yo fenk dekouvri pa twò lontan lakòz maladi COVID-19.
Ni nouvo viris la ni maladi a, tou lè 2 te enkoni anvan epidemi an nan Wuhan, nan peyi Lachin, nan mwa desanm 2019.

Èske viris ki lakòz COVID-19 ka transmèt nan lè a?

Etid ki fèt sou sa sijere ke viris ki lakòz COVID-19 transmèt sitou nan kontak ak ti gout respiratwa yon moun ki malad, olye ke nan lè a. (Gade repons lan ki nan kesyon sou “Kijan COVID-19 pwopaje?”)

Kisa mwen ka fè pou pwoteje tèt mwen ak anpeche pwopagasyon an?

Byen lave men w epi plis itilize savon ak dlo k ap koule oswa, si sa pa posib, sèvi ak yon dezenfektan ki baze sou 70% alkòl. Savon ak dlo oswa dezenfektan ki baze sou alkòl elimine viris ki ka sou men ou.

Kenbe yon distans minimòm de 2 mèt ant ou menm ak lòt moun paske si yon moun touse oswa estènye, ti gout nan likid nan nen oswa bouch li ki kapab genyen viris la e yo ka vole nan nen an oswa bouch ou.

Evite manyen je ou, nen ou, oswa bouch ou ak men ou, menm jan men ou touche anpil sifas epi ou ka pran viris la. Yon fwa kontamine, men yo ka transfere viris la nan je, nen, oswa bouch ou. Akoz de sa, viris la ka antre nan kò a epi lakòz maladi.

Ni ou menm ak tout moun ki ozalantou ou ta dwe asire ou kenbe bon ijyèn respiratwa. Sa vle di kouvri bouch ou ak nen ou avèk koud ou oswa avèk yon tisi lè wap touse oswa etènye. Ou dwe jete tisi yo imedyatman.

Lè’w kenbe bon ijyèn respiratwa, ou pwoteje moun ki ozalantou ou soti nan viris tankou, grip, fredi, ak COVID-19.

Rete lakay ou si ou pa santi w byen. Si ou gen lafyèv, tous, ak souf kout, chèche jwenn swen medikal. Swiv enstriksyon otorite sante lokal yo. Otorite nasyonal ak lokal yo pral gen enfòmasyon ki pi resan sou sitiyasyon an nan lokalite ou, se pou sa pou kontwole enfòmasyon regilyèman. Nan anpil vil yo, yo aplike distans sosyal ak kouvrefe pou evite nouvo ka enfeksyon. Se pou sa, rete lakay ou si sa posib.

Ki mezi pwoteksyon moun ta dwe pran kote COVID-19 ap gaye?
  1. Swiv konsèy nan kesyon anvan an.
  2. Rete lakay ou si ou kòmanse santi w mal, menm si sentòm ou yo ta modere tankou maltèt, ti lafyèv (99 ° F oswa pi wo), ak nen kap fè dlo, jiskaske ou refè. Si ou bezwen kite lakay ou oswa resevwa yon vizit (pa egzanp, pou al chache manje), sèvi ak yon mask figi oswa kèk lòt bagay ki kouvri figi ou pou evite enfekte lòt moun.
  3. Si ou tounen soti nan yon vwayaj ki sòti nan yon zòn ki konsidere kòm ki riske (tankou Ewòp Santral, Lachin, Japon, Etazini, elatriye) Mete tèt ou nan karantèn pou kont ou (pou yon minimòm 14 jou) san ou pa an kontak ak lòt moun, epi, adopte san manke rekòmandasyon yo mansyone nan repons anvan an.

* Gade kat jeyografik ki ajou yo nan moman peyi yo ak pi fò ka yo https://google.org/crisisresponse/covid19-map

Èske gen medikaman oswa terapi pou anpeche oswa pou geri COVID-19?

Malgre kèk remèd Oksidantal, tradisyonèl, oswa lokal ka soulaje e redwi sentòm yo nan COVID-19, pa gen okenn prèv ki montre medikaman aktyèl yo ka anpeche oswa geri maladi a. Nou rekòmande pou ou PA trete tèt ou, patikilyèman ak antibyotik, pou anpeche oubyen geri COVID-19. Gen plizyè esè klinik kontinyèl ak medikaman tradisyonèl ak Oksidantal yo. OMS ap bay enfòmasyon ki ajou osito ke rezilta yo nan esè klinik yo disponib.

Konbyen tan peryòd enkibasyon COVID-19 la ye?

Peryòd enkubasyon an se moman ki genyen ant enfeksyon viris la ak aparans sentòm maladi a. Pifò estimasyon pou peryòd enkubasyon COVID-19 varye de 1 a 14 jou, epi yo jeneralman alantou 5 jou.

Vacio

Vacio

Ki sa ki sentòm yo ye pou COVID-19?

Sentòm ki pi komen nan COVID-19 yo se lafyèv, fatig, ak tous sèk. Kèk pasyan ka fè eksperyans doulè, konjesyon nan nen, nen k ap koule, gòj fè mal, oswa dyare. Sentòm sa yo anjeneral modere e parèt piti piti.

Gen kèk moun ki gen COVID-19 men yo pa devlope okenn sentòm epi yo pa santi yo malad. Pifò moun (apeprè 80%) refè de maladi a san yo pa bezwen okenn trètman medikal espesyal. Anviwon 1 sou chak 6 moun ki gen COVID-19 devlope yon maladi grav epi yo gen difikilte pou respire.

Moun ki pi gran, ak moun ki gen lòt pwoblèm sante, tankou tansyon wo, pwoblèm kè, oswa dyabèt, gen plis chans pou yo devlope konplikasyon grav.

Eske li posib pou atrape COVID-19 nan kontak ak yon moun ki pa gen okenn sentòm?

Risk pou atrape COVID-19 soti nan yon moun ki pa gen sentòm menm jan ak sa yo ki nan yon moun ki gen sentòm yo, se pou sa li enpòtan pou pran distans ak tout moun e adopte mezi ijyèn mande pou evite ke ou atrape viris la.

Anpil moun ki gen COVID-19 gen sèlman kèk ti sentòm. Sa patikilyèman vrè nan premye etap yo fenk pran maladi a. Se poutèt sa, li posib pou pran li nan men yon moun ki, pa egzanp, genyen sèlman yon tous lejè epi ki pa santi yo malad. (Òganizasyon Mondyal Lasante (OMS) ap etidye plis sou peryòd transmisyon COVID-19 e ap kontinye rapòte sou rezilta nouvo rechèch yo nan https://www.who.int/en/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019

Kouman mwen ta dwe chèche jwenn èd nan ka m ta gen sentòm?

Avan tout bagay, eseye chèche asistans medikal nan telefòn ak sèvis sante prensipal yo. Oswa rele nan nimewo ijans oswa rezo sosyal gouvènman nan chak peyi mete pou ijans lan. Gade lis resous pa peyi..
Evite vizite sant medikal yo pral pèmèt enstalasyon sante fonksyone pi efikasman epi yo pral ede pwoteje ou menm ak lòt moun kont potansyèl enfeksyon COVID-19.

Ki moun ki nan risk pou yo devlope yon maladi grav?

Nou ap fè rechèch toujou pou aprann sou kijan COVID-19 afekte moun, men nou tout ka vin enfekte.

Èske gen yon vaksen, medikaman, oswa trètman pou COVID-19?

Poko. Jiska dat, pa gen okenn vaksen espesifik oswa medikaman antiviral pou anpeche oswa pou trete COVID-19. Sepandan, moun ki afekte yo dwe resevwa swen sante pou soulaje sentòm yo. Moun ki gen ka grav nan maladi a ta dwe entène lopital. Pifò pasyan refè avèk èd mezi sipò yo.

Yo ap envestige vaksen posib ak diferan trètman famasi espesifik. Gen eksperyans klinik kontinyèl pou teste yo. OMS ap kowòdone efò pou devlope vaksen ak medikaman pou anpeche epi trete COVID-19.

Èske bèt lakay mwen an ka transfere viris la sou mwen?

Jiska jodi a, pa gen okenn prèv ki montre yon chen, chat, oswa nenpòt ki bèt nan kay ka transmèt COVID-19. COVID-19 la gaye sitou nan ti goutlèt ki soti nan bouch oswa nen yon moun enfekte ki touse, etènye, oswa pale-Lè sa a, yon lòt moun respire yo oswa lè yo manyen yon bagay ki kontamine. Pou pwoteje tèt ou, lave men ou souvan epi evite manyen figi ou.

Èske gen yon bagay mwen pa ta dwe fè?

Eseye mennen lavi nòmal ou. Pran mezi ijyèn ak distans sosyal ki endike anwo a – ou menm ak fanmi ou ka fè fas a ijans sa a. Nou konseye w byen manje ak yon rejim balanse pou pran swen sistèm iminitè ou, epi evite fimen.

  • Evite tande twòp nan enfòmasyon media yo ap bay sou COVID-19. Li e tamde sèlman enfòmasyon ki soti nan sous fyab.
  • Jere sante w. Respire lontan, detire, fè egzèsis, ak / oswa medite.
  • Dòmi ase.
  • Evite alkòl ak dwòg. Pran tan pou ou relax/detann ou epi raple tèt ou ke santiman negatif sa yo pral disparèt.
  • Pran repo epi sispann gade oswa tande nouvèl ki gen rapò ak kriz la ak pandemi an.
Vacio

Vacio

Kijan COVID-19 gaye?

Yon moun ka pran COVID-19 nan kontak ak ti gout respiratwa yon lòt moun ki enfekte ak viris la. Maladi a ka pwopaje de yon moun a yon lòt moun atravè ti gout ki soti nan nen an oswa bouch yo ke yo jete deyò lè yon moun ki enfekte touse oswa etènye. Ti gout sa yo tonbe sou objè ak sifas alantou moun nan, se konsa lòt moun ka jwenn COVID-19 si yo manyen objè yo oswa sifas sa a, aprè manyen je yo, nen yo, oswa bouch yo.

Yo kapab simaye tou lè yo respire ti gout ke yon moun ki gen COVID-19 gaye nan touse oswa lè li ekspire. Se konsa, li enpòtan pou rete plis pase 2 mèt (6 pye) lwen yon moun ki malad.

Eske li posib pou’w pran COVID-19 nan poupou yon moun ki gen maladi a?

Risk pou yo trape COVID-19 nan kontak ak poupou yon moun ki enfekte sanble byen ba. Malgre ke yon premye rechèch ki sijere ke viris la ka prezan nan kèk ka nan poupou, fòm transmisyon sa pa youn nan karakteristik ki kategorize epidemi an. Sepandan, li se yon risk, e se poutèt sa, li se yon rezon ki fè ou dwe lave men ou pi souvan aprè ou fin sot nan twalèt.

Èske antibyotik oswa antimikrobyen efikas nan bloke oswa trete COVID-19?

Ni antibyotik ni antimicrobyen yo pa efikas kont viris yo. Se COVID-19 la soti nan yon viris, se pou sa antibyotik pa travay kont li. Antibyotik pa ta dwe itilize kòm yon mwayen pou prevansyon oswa trètman kont COVID-19.

Èske mwen ta dwe mete yon mask pou pwoteje tèt mwen?

Si ou pa gen karakteristik sentòm respiratwa COVID-19 (sitou tous) oswa ou pa tap pran swen yon moun ki ka gen maladi a, li pa nesesè pou mete yon mask klinik. Sonje ke mask jetab ka itilize sèlman yon fwa, se konsa si ou pa malad oswa ou pap pran swen yon moun ki malad, w ap gaspiye yon mask. Rezèv mond lan nan mask figi ap apovri, e OMS ankouraje pou itilize yo avèk kontwòl.
Mezi ki pi efikas kont COVID-19 pou pwoteje tèt ou ak lòt moun yo se: lave men ou souvan, kouvri bouch ou ak koud ou bese, oswa avèk yon tisi lè w ap touse, epi kenbe yon distans ak moun ki pou pi piti 2 mèt (6 pye).

Konbyen tan viris la ka viv sou yon sifas?

Yo pa konnen konbyen tan viris sa ki lakòz COVID-19 lan ka kontinye viv sou yon sifas, men li parèt yo konpòte tankou lòt Kowonaviris yo. Etid (ki gen ladan enfòmasyon preliminè ki disponib sou viris la COVID-19) endike ke kowonaviris ka viv sou yon sifas soti nan kèk èdtan rive nan plizyè jou. Tan an ka varye selon kondisyon yo (pa egzanp, ki kalite sifas, tanperati a, oswa imidite anviwònman an).

Si ou panse yon sifas ka enfekte, netwaye li ak yon dezenfektan komen pou touye viris la e pwoteje tèt ou. Lave men ou ak yon dezenfektan abaz alkòl oswa savon plenn ak dlo. Evite manyen je ou, bouch ou, oswa nen ou.

Èske mwen ta dwe enkyete pou COVID-19?

Sentòm COVID-19 yo jeneralman pa twò grav, espesyalman sou timoun ak jèn adilt. Sepandan, yo ka grav tou, epi yo fòse apeprè 1 sou chak 5 enfekte yo al entène lopital. Se poutèt sa, li nòmal pou nou enkyete sou efè epidemi COVID-19 ka gen sou nou, fanmi ak zanmi nou.
Mezi prensipal e ki pi enpòtan an se ijyèn regilye ak konplè sou men yo ak e kontwole respirasyon nou. Dezyèmman, li enpòtan pou’w rete enfòme epi swiv konsèy nan men otorite sante lokal yo, tankou sa yo ki gen rapò ak vwayaje, monte machin, ak evènman kote foul moun ka konsantre. Ou ka konsilte konsèy pwoteksyon yo sou paj la: https://www.who.int/es/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

Sous

World Health Organization

COVID-19 Ak VIH

Èske Kowonaviris yo poze yon pi gwo risk pou moun ki gen VIH?

Nouvo direktiv prevansyon kowonaviris pou moun ki gen VIH se menm ak piblik la an jeneral. Pa gen okenn prèv ki montre moun ki gen VIH gen plis risk pou pran enfeksyon SARS-CoV 2 oswa konplikasyon grav. Pa gen okenn endikasyon de enpak chaj viral la oswa konte selil CD4 oswa risk pou yo atrape li oswa devlope konplikasyon.

Kòman ou kapab ogmante nan kantite antiretwoviral pandan’w an karantèn?

Li esansyèl pou asire rezèv ou nan antiretwoviral, de preferans pou 90 jou. Nan ka ou gen pwoblèm pou w jwenn ARV ou yo, kontakte AHF nan peyi ou nan Nimewo WhatsApp nou pou ede ou.
Li enpòtan tou pou gen kapòt ki disponib pandan peryòd karantèn yo.

Ki jan yo kenbe sante mantal pandan distans sosyal?

Abi alkòl ak dwòg kapab gen efè negatif sou sante mantal ou. Pran tan pou relax/detann ou, epi pa bliye ke santiman negatif yo ap disparèt.

Èske gen nenpòt rekòmandasyon espesyal pou moun ki gen VIH?
  • Pran vaksen kont Grip ak nemokoks.
  • Pran vaksen kont Grip ak nemokoks.
  • Evite twòp vye nouvèl sou COVID-19 nan medya yo. Chèche enfòmasyon ki soti nan sous fyab.
  • Pran swen kò ou. Repire pwofondeman, detire, ak / oswa medite.

Plis pase sa, rekòmandasyon yo se menm pou tout moun:  

  • Lave men ou avèk dlo ak savon, plizyè fwa pa jou.
  • Si pa gen savon ak dlo k ap koule, fwote men ou avèk jèl (70% alkòl) jèl dezenfektan tankou si ou tap lave yo.
  • Pa manyen zye ou, nen ou oswa bouch ou.
  • Evite foul moun, vwayaj, ak transpò piblik.
  • Rete lakay. Sèlman soti si li nesesè. Pousantaj transmisyon ki pi wo a rive pandan peryòd enkibasyon an lè moun toujou poko gen sentòm oswa yo pa sanble malad.
  • Si ou gen kesyon oswa enkyetid, kontakte doktè ou pa telefòn oswa WhatsApp anvan ou deplase ale nan yon sant sante.
  • Pran enfòmasyon ki soti nan sous ofisyèl, evite tonbe nan enfòmasyon ki pa vre e ki kreye panike.

Sous

UNAIDS

World Health Organization

OMSIDA

COVID-19 Ak Sèks

Èske COVID-19 ka transmèt nan fè sèks?

Pa gen okenn prèv ki montre Covid-19 ka transmèt nan fè bagay nan vajen oswa nan dèyè. Men, gen anpil chans ke pandan wap fè sèks la, pral gen bo oswa ou pral respire ti goutèl (krache) nan men lòt moun la.
Kontak seksyèl ak yon moun ki te teste pozitif pou COVID-19 konsidere kòm yon gwo risk pou transmisyon.

Èske li san danje pou fè sèks oral?

Pako gen okenn prèv ki montre ke COVID-19 ka transmèt nan likid nan vajen oswa espèm ou dechaj. Gen prèv transmisyon bouch-nan-dèyè. Analingus ka poze yon risk enfeksyon, kidonk li pi bon pou evite sèks oral.

Ki jan pou moun fè sèks pandan yo an karantèn?
  • Ou se pi bon patnè sèksyèl tèt ou. Ou pap ka pran COVID-19 nan Laponyèt, espesyalman si w lave men ou (kenbe jwèt sèksyèl ou pwòp tou) avèk dlo ak savon pou pi piti 20 segonn anvan ak apre sèks.
  • Lòt patnè ki pi an sekirite an se moun ke w ap viv nan menm kay avèk yo. Li pi bon pou gen kontak sere / oswa al nan sèks avèk yon sèl moun / ti gwoup pou anpeche pwopagasyon COVID-19.
  • Ou ta dwe evite kontak sere, ki gen ladan sèks, ak nenpòt moun ki deyò lakay ou.
  • Eseye kenbe kantite patnè seksyèl ou o minimòm.
  • Si ou menm oswa patnè ou sispèk nou ka gen COVID-19, evite relasyon seksyèl epi sitou pa bo jiskaske yon doktè evalye ou.
E si mwen vle jwenn yon nouvo patnè seksyèl?

Rekòmandasyon an se: rete lakay ou ak pratike distans sosyal. 

Si ou itilize patnè sou entènèt tribin rechèch tankou Tinder, Grinder, Hornet, elatriye, ou pa ta dwe gen okenn entèraksyon fizik pou kèk semèn. Eseye gen echanj videyo ak sèks vityèl (oswa fè sèks atravè kamera sou entènèt) e rankontre ak moun nan lè peryòd izòlman sosyal la ta fini.

Èske gen yon risk pou trape COVID-19 si mwen itilize jwèt sèks?

Touche sifas ki kontamine konsidere kòm dezyèm fason transmisyon viris la. Pou pwoteje tèt ou ak patnè ou, menm pou sa ki gen pou wè ak IST ak nenpòt lòt risk, kenbe jwèt sèks  yo pwòp, de preferans kouvri yo ak yon nouvo kapòt pandan wap itilize yo, epi jete l aprè sa. Apre chak itilizasyon oswa anvan ou itilize l, lave jwèt sèks ou avèk anpil savon ak dlo. Epi tou evite echanj oswa pataje yo nan moman wap itilize yo.

Èske li san danje pou moun fè sèks kounye a?

Si ou menm oswa patnè ou teste pozitif oswa te ekspoze a ka COVID-19, evite kontak seksyèl ak pèsonèl pou dire doktè ou endike a. Rele sèvis ijans yo nan peyi ou si ou gen lòt kesyon.

Èske mwen ka pran COVID-19 si mwen bo yon moun sou bouch li?

Viris la ka transmèt nan krache. Viris la ka transmèt nan bo yon moun ki enfekte sou bouch, bò figi, oswa fwontèn li. Menm jan tou, ou ta dwe evite bay akolad ak lanmen.

Èske Laponyèt pa gen risk?

Bay tèt ou plezi pu ko’w se yon opsyon totalman san danje, pou sa, ou ta dwe pratike bon ijyèn anvan ak aprè ak savon ak dlo. Genyen tou lòt fason san danje ke moun ka eksprime anvi seksyèl yo san danje, tankou echanje tèks sou sèks, apèl videyo, sèks vityèl oswa sèks atravè kamera entènèt, ak / oswa lekti erotik.

Konbyen tan mwen oblije rete tann anvan m 'ka entim ak yon nouvo moun?

Bagay ki pi enpòtan kounye a se asire w ke ou ak zanmi ou pratike distans sosyal. Pi bonè nou fè sa, nou pral wè ak gen mwens nouvo ka, e nou ka kontinye pratik sosyal nou yo. Nou rekòmande ke olye pou ou konsantre sou tan kap vini an, pito ou konsantre’w sou jodi an. 

Sous

NYC Health

Science Media Centre

Centers For Disease Control And Prevention

The Government Of The Grand Duchy Of Luxembourg

Taylor & Francis Online

Brook

Si ou gen estati VIH pozitif

epi ou gen kesyon konsènan COVID-19 ak sante, kontakte nou sou WhatsApp pou nou ka ede ou.

ENFMASYON AK KONTAK OFISYÈL

Ajantin

Nimewo: 0800-222-1002

Sit wèb: argentina.gob.ar

Facebook: msalnacion 

    Chili

    Nimewo: 600 360 7777

    Sit wèb: gob.cl

    Facebook: ministeriosaludchile

      Kolonbi

      Nimewo: 018000955590

      Sit wèb: minsalud.gov.co

      Facebook: MinSaludCol

        El Salvador

        Nimewo: 132

        Sit wèb: cov.salud.gob.sv

        Facebook: salud.sv

          Gwatemala

          Jamaica

          Nimewo: 8886635683

          Sit wèb: moh.gov.jm

          Facebook: themohgovjm

            Meksik

            Nimewo: 800 00 44 800

            Sit wèb: gob.mx

            Facebook: SecretariadeSaludMX 

              Panama

              Nimewo: 169

              WhatsApp: +50769972537

              Sit wèb: minsa.gob.pa

              Facebook: minsapma 

                Pewou

                Nimewo: 113

                WhatsApp: +51952842623

                Sit wèb: gob.pe

                Facebook: minsaperu 

                  Repiblik Dominikèn

                  Nimewo: *462

                  Sit wèb: digepisalud.gob.do

                  Facebook: SaludPublicaRD 

                    ×